Izložba radova Pabla Pikasa koja je nedavno otvorena u Crnogorskoj galeriji „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju predstavlja djela iz privatne kolekcije „Osten“ iz Skoplja. Postavka obuhvata niz radova u različitim tehnikama iz više faza ovog izuzetno plodnog umjetnika.
Direktorka Umjetničkog muzeja Crne Gore i kustos izložbe Mirjana Dabović Pejović kaže za „Dan“ da iako se ne radi o reprezentativnim djelima, poput onih na izložbi održanoj u Klovićevim dvorima u Zagrebu prije dvije godine, koja je realizovana u saradnji sa Pikasovim muzejom iz Pariza, a koja je pokrivala čitav umjetnikov opus, samo prisustvo ovako velikog imena na izložbi u Crnoj Gori ukazuje na neke nove programske trendove koji dobijaju na zamahu posebno od otvaranja umjetničke galerije „Miodrag Dado Đurić“.
- Ovakvi događaji, poput izložbe crteža i skulptura Henrija Mura koju je Narodni muzej Crne Gore realizovao u saradnji sa Britanskim savjetom, ili izložbe radova Viktora Vazarelija takođe iz kolekcije muzeja „Osten“, koje su takođe održane u ovoj galeriji, ne samo što osvježavaju našu izlagačku ponudu i daju uvid iz prve ruke u djela svjetski poznatih umjetnika već i popularizuju umjetnost i među onima koji do sada nijesu bili publika zainteresovana za umjetnička događanja – ističe Dabović Pejović.
Pikasovo ime, kako je rekla, dovoljno je zanimljivo i privlačno i kada su u pitanju radovi koji ne spadaju među njegova kapitalna ostvarenja. Činjenica da su predstavljeni keramika, grafike i crteži koji su u velikom broju slučajeva bili predlošci odnosno skice za monumentalne slike u postavci koja obuhvata 48 radova omogućava gledaocu da nasluti kvalitet i vrijednost Pikasovog djela u cjelini.
- Pikasova izjava „umijem da sviram na više instrumenata” najbolje svjedoči o mnoštvu njegovih talenata i sklonosti bavljenja različitim medijima - slikarstvom, grafikom, skulpturom, izradom keramike, pozorišnom scenografijom… a na ovoj izložbi su predstavljena djela iz različitih faza od najranijih radova s početka 20. vijeka preko radova u duhu kubizma, dok su najbrojniji radovi nastali tokom `50. i `60. godina 20. vijeka, kada je već bio u zrelim godinama, ali i dalje pun snage i stvaralačkog zanosa – kaže Dabović Pejović. Istoričarka umjetnosti dodaje da ukoliko bi trebalo posebno izdvojiti neko djelo na ovoj izložbi onda bi to bile skice iz plavog perioda „Glava žene” i „Arlekin i dječak”, obje iz 1905. godine.
- To je jedna od karakterističnih Pikasovih faza, koja je imenovana po plavoj - dominantnoj boji toga razdoblja, a koja simbolizuje tugu i depresiju koju je osjećao usljed smrti bliskog prijatelja Kazagemasa koji je izvršio samoubistvo. „Počeo sam da slikam plavom kada sam shvatio da se Kazagemas ubio“ – govorio je kasnije. Dominantno hladan ton i uzdržanost kojoj doprinose partije smeđih i zelenih nijansi kao i tamne sjenke, doprinose prefinjenosti izraza, ali je snažno prisutno osjećanje usamljenosti i odsustva ljubavi, što su bile neke od glavnih karakteristika ovog Pikasovog razdoblja, a koje se mogu naslutiti i na ovim djelima. Ova faza će trajati nekoliko godina, dok će slikanje izuzetno izduženih figura nastaviti i u ružičastom periodu, a inspirisano je El Grekovim djelom kojim je bio opčinjen u to vrijeme – rekla je Dabović Pejović.
Izložba radova Pabla Pikasa na Cetinju će biti otvorena do 30. oktobra.
Z. Petanović
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.